Herceg Novi

Istorijski razvoj hercenovskog kraja može se pratiti od Ilira, prvih poznatih stanovnika sa ovog područja. Zahvaljujući rekognosciranju terena, registrovano je nekoliko gradina: Vrbanj, Kruševice i Luštica.

Od V veka p.n.e. do III veka p.n.e. značajan je uticaj grčke kulture, a osvajanjem ove teritorije u II veku p.n.e. od strane Rimljana, dolazi do uticaja  rimske kulture.

Od 476. godine, narednih šest vijekova dominira vlast Vizantije.

U VII vijeku, dolaskom Slovena, na ovom dijelu Primorja, nastaje župa Dračevica, čija je mjesta duž obale povezivala važna saobraćajnica Via Adriatica, sa kojom je župa bila povezana na istoku sa Dukljom, a na zapadu sa Konavlima i Travunijom.

U X vijeku Dračevica potpada pod vlast zetskih knezova, a u vrijeme Nemanjića čini cjelinu sa Humom i Travunijom.

1382. godine, bosanski kralj Tvrtko I, polaže temelje grada i daje mu ime Sveti Stefan. U to doba, kao najmlađi grad u ovom dijelu Jadrana, nazivaju ga još i Novi, Castrum Novum i Castelnuovo.

Herceg Stjepan Vukčić Kosača, stvara od Svetog Stefana gradsko naselje i po njemu nosi današnji naziv Herceg Novi.

Grad prelazi u ruke Turaka 1482. godine. Njihova vladavina traje dva vijeka, sve do 1687. godine kada ga osvajaju Mlečani.

Sa propašću Venecije nastupa Austrijska vladavina ovim krajem od 1797. do 1806. godine kada u Boku uplovljavaju Ruski brodovi pod komandom admirala Senjavina.

Mirom u Tilzitu 1807. godine Herceg Novi i cijela Boka pripali su Francuzima sve do maja 1814.godine od kada austrijska vojska pruzima grad narednih godinu dana, do Bečkog kongresa. Generalni konzulat Trsta i Kraljevina dviju Sicilija, postavlja Novljanina za konzularnog agenta u Novom.

Od sedamdesetih godina XIX vijeka italijanski jezik zamijenjen je narodnim u sudstvu, administraciji i školama. Grad dobija svoj grb,opštinski dom i pravo na upotrebu svoje, pored austrijske zastave.

Po završetku I svjetskog rata ovaj kraj ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a nakon II svjetskog rata, u slobodnoj zemlji, samoupravnoj socijalističkoj Jugoslaviji, Herceg Novi je, kao i ostali naši krajevi, pretekao vijekove.

Danas Herceg Novi spada u red najznačajnijih turističkih mjesta u Crnoj Gori.

Prirodne ljepote i geografski položaj, klima i vegetacija uslovili su da je turistička privreda njegova sadašnjost i njegova budućnost.

Korišćena literatura:

„Herceg Novi sa okolinom“ Marija Crnić Pejović

Izvor: www.hercegnovi.travel